<br /> Zaštita šumskih kompleksa na području opštine Nikšić odavno je veliki, a sudeći prema trenutnoj situaciji, i nerješiv problem. Pojedini rejoni proteklih nekoliko godina maltene su opustošeni, a nadležne institucije neodgovorne ili nemoćne da počinioce privedu pravdi. Najnoviji slučaj desio se na području Župe nikšićke, konkretno na Kutskom brdu, u Zabranu kralja Nikole, Prekornici i Lukama. Prema prvim nezvaničnim procjenama, s tih lokaliteta za nepuna dva mjeseca otuđeno je više od hiljadu kubika drvne mase, zbog čega je, kako saznajemo, zasad suspendovan jedan službenik područne jedinice Uprave za šume u Nikšiću. Reagovalo je, saznaje „Dan“, i Ministarstvo poljoprivrede, koje je formiralo Komisiju za procjenu nastale štete, a čiji predstavnici poslednjih dvadesetak dana obilaze pomenute lokalitete. U Župi, inače, godinama bezuspješeno upozoravaju na takve i slične situacije na njihovom području. Način gazdovanja šumama, istakao je Jovo Radulović, direktor NVO „Župa u srcu“, bio je jedan od povoda da se 2016. godine obrate Upravi za šume od koje su tražili podatke vezane za šumski kompleks Župe i preduzete mjere, tačnije broj koncesionara i podatke o dozvoljenoj količini sječe. Odgovor do danas nijesu dobili, a uništavanje prirodnog bogatstva je nastavljeno da bi sada i kulminiralo.
– Više je nego jasno da su šume u Župi uništene nekontrolisanom eksploatacijom koliko i velikim požarom 2012. godine kada je stradao veći dio šume. U pitanju su hiljade hektara, a šteta se mjeri milionima eura. Sada su predjeli Prekornice, Štitova i Maganika pusta prostranstva zahvaljujući nebrizi državnih institucija koje su tada duže od tri mjeseca gledale ekološku katastrofu. U tom požaru posebno su stradale endemične zajednice munike na Štitovu – kazao je Radulović.
Uprava za šume, smatra on, glavni je krivac što su župski kompleksi poharani, a dugi niz godina pogodne lokacije i kubici šumske građe bili su privilegija pojedinaca koji su razvijali biznis.
– Šuma je služila za podmirivanje socijalnih potreba, pa je kao ograničen resurs sada uništena. Poslednja dešavanja u župskim šumama samo su dokusurivanje ovog resusrsa, a pošumljavanja koja ove godine vrši uprava i neke NVO, neće značiti ništa ukoliko se stanje organizaciono, kadrovski i zakonski ne promijeni – istakao je Radulović, dodajući da takav odnos nadležnih prema bogatstvu Župe ugrožava i opstanak lokalnog stanovništva.
Na očuvanje šumskih kompleksa upozoravali su i iz Društva mladih ekologa Nikšića (DMEN), koji takođe smatraju da je neodgovornost i neažurnost nadležnih institucija rezultirala trenutnim stanjem.
– Situacija poput sadašnje u Župi može se vidjeti i na ostalim lokalitetima u opštini. Nespremno dočekujemo požarne sezone kada su u pitanju šumski kompleksi, ali se istovremeno i ne preduzimaju preventivne mjere po pitanju krađe drvne mase. Veliki problem su i koncesionari, pa kada se sve uzme u obzir, imamo opravdanu opasnost od katastrofa poput erozije tla u pojedinim rejonima – rekao je Miodrag Karadžić, direktor DMEN-a.
B.B.


Ignorišu pitanja

Novonastalu situaciju u nekoliko lokaliteta Župe nikšićke nijesu željeli da komentarišu u Upravi za šume, kojoj smo se obratili tim povodom. To nije prvi put da u toj instituciji ignorišu pitanja koja im se upućuju, vezano za sve češće krađe u šumskim kompleksima na području nikšićke opštine. Početkom godine ostali smo i bez informacija koje smo tražili da nam dostave, a koje su se odnosile na ukupnu površinu kojom gazduju u Nikšiću, opožarenim i lokalitetima koji su predmet nelegalne sječe, te o procijenjenoj šteti i broju lica protiv kojih su, eventualno, zbog toga podnosili prijave. Podatke nije bilo moguće dobiti ni iz njihove područne jedinice u Nikšiću jer, kako su nam pojasnili, nemaju ovlašćenja i izričito im je zabranjeno da daju bilo kakve informacije, već je to isključivo moguće dobiti iz centrale Uprave za šume.